kritika kulturalizacije

Posljednjih godina politički i društveni sukobi sve više se tumače kao sukobi među kulturama. Tako je “kultura” postala središnja operativna kategorija suvremenog političkog diskursa i odlučivanja. Teorije kulture dovodile su u pitanje taj process najčešće naglašavajući samo različit – primjerice “dinamiziran” odnosno “prevodilački” – pojam kulture čime su zapravo pridonosile tekućoj kulturalizaciji političkog i društvenog života, ne istražujući međutim diskurzivnu regularnost i neposredne političke implikacije pojma “kulture” kao takvoga. Nasuprot tomu, zadaću istinske kritike kulturalizacije valja razumjeti kao temeljito istraživanje političkog funkcioniranja i društvene “materijalizacije” kulturalnog dispozitiva i to kako u historijskoj tako i u suvremenoj perspektivi.

Stefan Nowotny
"Culture," wrote Raymond Williams in 1976, "is one of the two or three most complicated words in the English language. This is so partly because of its intricate historical development, in several European languages, but mainly because it has now come to be used for important concepts." Williams' remark holds a valuable suggestion for a critical examination of the concept of culture, specifically where he refers to the "use" of the term culture "for important concepts": it points to the operative character of this term.
Boris Buden
or: The Society that Mistook Culture for Politics
Can culture be translated? It is not often that we are confronted with a question that becomes all the more difficult, the easier it is to answer: no.

thematic strands

kritika kulturalizacije procesi društvene rekompozicije s onu stranu postkolonijalizma: proizvodnja globalne općosti oblici mnogojezične prakse vs. politika nacionalnog jezika all texts...

other languages

English Deutsch Español Français Hrvatski Türkçe